Spoznajem ko su osobe oko mene koje su otvorenog uma i srca

Farah ima 20 godina i nekoliko godina iza sebe autovanja ljudima koji je okružuju. Živi i studira u Sarajevu. Kao i većini mladih, prioritet joj je fakultet i umjetnost kroz koju pokušava izraziti sebe i svijet koji je okružuje.
Foto: 
Lejla Huremović
Podijeli ovaj članak: 
Vezane teme: 
Kaže da joj autovanje porodici nikada nije bilo važno i da je za nju to privatna stvar.
 
„Nikada nisam imala osjećaj da se moram autovati nekome ili ubjeđivati ga/je da sam ono što jednostavno jesam. Autovala sam se sestri kroz neki nonšalantni razgovor i ona je uvijek osjećala da sam biseksualna, ali naravno oduvijek je znala da me privlače muškarci jer sam tada bila u vezi sa momkom.“
 
Coming out često doprinosi većoj bliskosti između dvije osobe i pomaže u razumijevanju načina života, ponašanja i djelovanja.
 
„Uticalo je mnogo na naš odnos jer me je u tom trenutku razumjela više i bila je mnogo tolerantnija na moju odjeću/ljude/mjesta oko mene. Oduvijek sam birala mjesta gdje se osjećam ugodno, ali moja obitelj možda to nikada nije razumjela. Tako da, kroz sami segment seksualne orijentacije shvatila je okruženje oko mene i bila bliža „tom/mom“ svijetu.„
 
Nije rijetkost da LGBT osobe u sebi nose osjećaj da bliskim ljudima lažu i skrivaju dio sebe. Autovanje je proces kojem prethode različiti koraci ohrabrivanja, rada na sebi i jačanja, ali i olakšanja koje dolazi nakon autovanja.
 
„Bilo mi je pravo olakšanje reći sestri da sam biseksualna, jednostavno jer sam osjećala da možda i krijem taj dio sebe, iako stvarno nikada nemam potrebu za autovanjem, drago mi je bilo što je ta tema ušla u razgovor gdje sam joj samo rekla.„
 
Coming out se najčešće upotrebljava da bi označio otkrivanje seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta drugima, ali se odnosi i na proces samospoznaje, otkrivanja i priznavanja seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta samome sebi. Nakon sopstvenog prihvatanja, kod većine ljudi, javlja se potreba da svoja osjećanja, misli, potrebe, saopšte osobama koje smatraju važnim u životu. Sam coming out je vrlo ličan i doživljava se kroz različita emotivna stanja kroz koje i LGBT osobe upoznaju osobe kojima se autuju, saznaju o njihovim stavovima i razmišljanjima, te samoj bliskosti koja postoji između njih.
 
„Za mene predstavlja da te bliske osobe shvate ko sam ja zapravo kao osoba i da upoznaju još jedan dio mene koji će prihvatiti ili ne. Ali predstavlja za mene da spoznam ko je zapravo osoba otvorenog uma i srca oko mene.“
 
LGBT osobe se često susreću sa predrasudama prilikom autovanja. I činjenica je da često autovanje nekome znači i pružanje informacija o životu i problemima sa kojima se LGBT osobe susreću, kako bi na što bolji način razumjeli poziciju LGBT osoba u društvu, ali i razloge zbog kojih se LGBT osobe autuju ili ipak ostaju „u ormaru“.
 
„Naravno, mnogi ljudi koje upoznam na početku kažu da ne razumiju ili da ne vole ili ne žele biti u kontaktu sa tim osobama, ali sa vremenom kada ih upoznaju shvate da taj strah od nepoznatog treba prijeći u otvorenost i ljubav prema drugačijim ljudima. U najboljem slučaju to jeste. Mnogi imaju predrasude prema tome, i dok ne shvate da sam i ja samo osoba kao i oni, neće promijeniti mišljenje.“ 
 
Svaka LGBT osoba na različit način gleda i doživljava autovanje, ovisno od prethodnih iskustava prilikom autovanja, godina i bliskosti i važnosti osoba kojim se autuju. 
 
“Mislim da je veoma bitno, ali isto tako mislim da nikada nije bilo bitno za mene da se autam svojim roditeljima koji možda i ne bi razumjeli jednostavno zbog generacijskog razmaka i previše utvrđenog mentaliteta. Mislim da kako se generacije mjenjanju, sve više i više su otvorenije, pa tako i prihvatljivije. Ostalim ljudima na koje znam da mogu utjecati sa svojim autovanjem ili pričom o LGBT temama uvijek ću pokušati i mijenjati mišljenje, bilo to kroz diskusiju ili kroz same činove koji su pozitivni.“
 
 
Intervjui sa LGBT osobama koje ćemo objavljivati u narednom periodu dio su kampanje povodom Međunarodnog Coming Out dana, koji se obilježava 11. oktobra. Kampanju vode Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Mediacentar Sarajevo, uz podršku Delegacije EU u BiH.
 
 
 
 
 
Ostavite komentar