BiH i dalje bez sveobuhvatne statistike o diskriminaciji

Iako je pitanje prikupljanja podataka o diskriminaciji definisano u ZZD-u, malo toga je urađeno kako bi se sačinila jedinstvena baza podataka koja bi sadržavala sveobuhvatan pregled slučajeva diskriminacije. Koordinirajuću ulogu u ovom procesu trebalo bi imati Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice čiji je zadatak bio da sačini centralnu bazu podataka. To se, međutim, nikada nije desilo.

 

Prema informacijama iz ministarstva, razlozi za dugo kašnjenje su financijske i kadrovske prirode, te se prva verzija softverskog rješenja očekuje do kraja 2017. godine. To znači da sama baza neće biti operativna možda ni do 2019. godine.

 

Problemom prikupljanja podataka o diskriminaciji u BiH bavi se i novi policy brief Centra za društvena istraživanja Analitika "Antidiskriminacijske mjere vez mjerenja: Prikupljanje podataka o diskriminaciji u BiH".

 

Prikupljanjem podataka o diskriminaciji omogućava se sveobuhvatniji uvid u zastupljenost, uzrok i posljedice diskriminacije jer se tek mjerenjem razmjera diskriminacije može pristupiti kreiranju i sprovedbi efikasnih antidiskriminacijskih mjera, smatra Aida Malkić, projektna koordinatorica iz Analitike.

 

"Trenutno, sistem karakteriše fragmentirano prikupljanje podataka, na ad hoc principu, dok se odredbe ZZD-a implementiraju sporo", kaže Malkić.

 

Važnu ulogu u prikupljanju podataka zauzima i Institucija ombudsmena za ljudska prava. Njene nadležnosti uključuju i izradu godišnjih i specijalnih izvještaja o pojavama diskriminacije. Potencijal za izradu boljih izvještaja postoji, ali se nedovoljno koristi. Kako navode predstavnici ove institucije, ključna prepreka usvajanju sveobuhvatnijeg pristupa problematici su neadekvatni kadrovski kapaciteti i vrijeme neophodno za implementaciju ovakve vrste istraživanja. 

 

Jedna od najvećih grešaka prilikom izrade godišnjih izvještaja je konsultacija sa malim brojem izvora infromacija, navodi se u publikaciji.

 

"Iako Institucija ombusmena ima na raspologanju različite izvore koje mogu konsultovati kako bi izvještaji ponudili donekle realniju sliku zastupljenosti diskriminacije u društvu, izvještaji su bazirani na ograničenom broju izvora informacija, a ozbiljnija istraživačka komponenta u izradi godišnjih izvještaja izostaje", objašnjava Malkić.

 

Policy brief moći će koristiti svi akteri koji se bave prevencijom, suzbijanjem i zaštitom od diskriminacije, pravosudne institucije, donosioci odluka i šira stručna zajednica. Pored toga, publikacija može biti korisna medijima i javnosti koji se mogu podrobnije upoznati s ovom tematikom, poručuju iz Analitike.

 

Policy brief "Antidiskriminacijske mjere vez mjerenja: Prikupljanje podataka o diskriminaciji u BiH" možete preuzeti ovdje.