Zločin iz mržnje konačno u Krivičnom zakonu FBiH

Nakon nekoliko godina rada na usvajanju amandmana, Krivični zakon FBiH konačno prepoznaje zločin iz mržnje kao oblik krivičnog djela. Ovo će najviše značiti manjinskim zajednicama, koje su često bile mete nasilja.
Foto: 
Bghelsinki.org
Podijeli ovaj članak: 
Izmjenama i dopunama Krvičnog zakona, Federacija BiH je šest godina nakon što su to učinile Republika Srpska i Brčko Distrikt, regulisala krivično djelo počinjeno iz mržnje. Ovim izmjenama,  svako krivično djelo učinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjerskog uvjerenja, nacionalnog ili etničkog porijekla, jezika, invaliditeta, spola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta druge osobe, će se tretirati kao zločin iz mržnje. Zakon postoji, i sada predstoji onaj težio dio - njegova primjena.  
 
Prvi korak: edukacija nadležnih institucija
 
Da bi se ovaj zakon efikasno primjenjivao u praksi, biće neophodna edukacija policije, tužilaca i sudija. Kvalifikacija, procesuiranje i sankcionisanje počinilaca krivičnih djela počinjenih iz mržnje, biće kompleksno i zahtijeva ozbiljan pristup i kontinuiran rad. Sarajevski otvoreni centar je prethodnih godina radio na posebnim programima edukacije, ali smatraju da je sada važno da ova tema bude dio programa koje provode same institucije.
 
"Ova edukacija morala bi biti sveobuhvatna i konstantna kako u sklopu redovnih i obaveznih obuka, tako i u okviru specijalističkih obuka za predstavnike i predstavnice policije i pravosuđa. Također, ova krivična djela trebalo bi obrađivati i u okviru studija prava i kriminalistike", smatra Vladana Vasić iz Sarajevskog otvorenog centra. 
 
Snježana Ivandić Ninković, direktorica Asocijacije za demokratske inicijative, takođe smatra da je neophodna edukacija, jer u suprotnom dešavaće se da krivično djelo koje je po prirodi krivično djelo počinjeno iz mržnje, bude okarakterisano kao prekršaj, ili što se već dešava u Republici Srpskoj, da se takvo djelo okarakteriše kao narušavanje javnog reda i mira. 
 
"U ovom slučaju ne treba edukovati načelnike policija, već službenike koji direktno rade na terenu i koji izlaze na uviđaj. Policijski zapisnik je najbitniji dokument u nizu koji slijedi, jer na osnovu onoga što se bude utvrdilo na terenu, tužilac će formirati predmet, a sudija utvrditi da li je u pitanju krivično djelo počinjeno iz mržnje, ili ne", rekla je Ivandić Nikolić. 
 
Vladana Vasić smatra da "period upoznavanja pravosudnih institucija s ovim odredbama i njihovom primjenom ne bi smio trajati  dugo", s obzirom na to da je bh. krivično zakonodavstvo i prije regulisanja krivičnih djela počinjenih iz mržnje, uključivalo neke elemente karakteristične za ova djela.
 
Kako dokazati zločin iz mržnje
 
Da bi se neko krivično djelo okarakterisalo kao djelo počinjeno iz mržnje, moraju postojati elementi koji ga u konačnici definišu kao takvo. Zato je bitno da policijski službenik koji vrši uviđaj, ispita sve detalje. 
 
Snježana Ivandić Ninković kaže da se u takvoj situaciji moraju dobro ispitati svi svjedoci i utvrditi da li je recimo svemu prethodio govor mržnje. Pored toga, Vladana Vasić smatra da je važno utvrditi da li je počinitelj odgovoran za ranije slične incidente.
 
"Treba takođe utvrditi i da li je djelo počinjeno na mjestu koje je iz nekog razloga bitno za određenu zajednicu, da li je došlo do oštećenja imovine, da li je počinitelj imao na sebi simbole koji jasno simboliziraju pripadnost nekoj od nasilničkih grupa", dodaje Vasić. 
 
Međutim, čak i kada postoje svi navedeni elementi, često se dešava da se umjesto krivičnog djela zločina iz mržnje, napad okaraktetiše kao "narušavanje javnog reda i mira".
 
Ovo se upravo dogodilo krajem juna u Banjoj Luci, tokom mjeseca Ramazana, kada su dvojica napadača uz prijetnje nožem, zaključali džamiju u banjalučkom naselju Vrbanja i prijetili vjernicima. Napadači su identifikovani, uzete su izjave svjedoka, ali se sve završilo kao narušavanje javnog reda i mira. 
 
Za kivično djelo koje bude kvalifikovano kao krivično djelo počinjeno iz mržnje, predviđena je strožija kazna od one koja se izriče u slučaju kada je isto krivično djelo počinjeno bez motiva predrasude i/ili mržnje. 
 
Primjera radi, KZFBiH u slučaju krivičnog djela oštećenja tuđe stvari predviđa novčanu kaznu ili kaznu zatvora do šest mjeseci. U slučaju kada osoba koja ovo krivično djelo učini iz mržnje kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Ostavite komentar