Pogrešna logika dokazivanja u antidiskriminacionim predmetima: Slučaj Vrhovnog suda Federacije BiH

Komentar, koji je dio online biblioteke portala Diskriminacija, analizira slučaj diskriminacije Janje Martine Katović i presudu Vrhovnog suda FBiH, sa naglaskom na pogrešnu primjenu pravila o dokazivanju diskriminacije u ovom postupku.
Autor: 
Aleksandra Ivanković Tamamović
Podijeli ovu publikaciju: 
Katović se, po isteku mandata na poziciji direktorice obdaništa “Leptirić”, prijavila na konkurs općine Glamoč za istu poziciju i bila jedina kandidatkinja. No, njen mandat nije obnovljen zbog toga što je, kako autorica navodi, časna sestra. U fokusu ovog komentara je presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u kojoj Sud zaključuje da u slučaju tužbe Janje Martine Katanović protiv općine Glamoč nije bilo elemenata diskriminacije na osnovu vjerske pripadnosti, iako je Općinski sud u Livnu diskriminaciju ustanovio, a Kantonalni sud u Livnu potvrdio tu prvostepenu presudu.
 
Prema interpretaciji Vrhovnog suda Federacije BiH, gospođa Katović nije mogla biti diskriminirana jer je bila jedini kandidat za pomenuti posao. No, autorica ukazuje na pogrešnu primjenu pravila o dokazivanju diskriminacije u ovom postupku, sa naglaskom na pogrešno tumačenje komparatora u antidiskriminacionim predmetima.
 
Komentar je objavljen u okviru projekta “Jednakost za sve: Koalicija organizacija civilnog društva protiv diskriminacije”, koji u partnerstvu implementiraju Mediacentar Sarajevo, Analitika – Centar za društvena istraživanja, Prava za sve i Vaša prava BiH. Projekat finansiraju USAID i Fond otvoreno društvo BiH.
 
Ova publikacija je objavljena uz podršku američkog naroda preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Autori ove publikacije su odgovorni za njen sadržaj i stavovi koji su u njoj izneseni ne odražavaju stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Ostavite komentar