Cijena obrazovanja

Udžbenici, čija se cijena za jednu godinu srednje škole kreće između 150 i 210 KM, i mjesečna autobusna karta u iznosu od 50-100 KM mogu biti nepremostive prepreke za obrazovanje djece iz socijalno ugroženih porodica.
Piše: 
Amir Purić, foto: Amir Purić, steadfastfinances.com
Podijeli ovaj članak: 

Mersud Nuhanović je učenik devetog razreda Osnovne škole „Liskovac“ u istoimenoj cazinskoj mjesnoj zajednici. I nakon zvona koje označava kraj nastave Mersud  najčešće ostaje u školi. Radi na dizajnu i prelomu školskih novina, čiji je i urednik. To mu, kako kaže, ne pada teško jer obožava rad na računaru. „Direktorica škole mi je dala ključ od učionice za informatiku da mogu koristiti računar kad god hoću. A ja živim odmah pored škole tako da sam češće u školi nego u kući.

Koliko god Mersud bio talentovan za informatiku, njegovi roditelji mu ne mogu priuštiti računar. No, to trenutno nije Mersudova najveća briga. Ovaj četrnaestogodišnjak se plaši da će, poput svoje starije sestre, morati prekinuti školovanje.

Mersud Nuhanović

I ona je bila vrlo dobra učenica, ponekad i odlična. Nismo mogli finansirati njeno daljnje školovanje, pa se udala sa 16 godina“, govori o starijoj kćerki Mersudova majka Zehra Nuhanović i dodaje: „Ne bih voljela da i Mersud ostane samo na osnovnoj školi, ali sad smo u takvoj situaciji da je to najizglednije.“ Zehra i njen muž Ibrahim su nezaposleni, žive u starom školskom stanu od dvadesetak kvadrata sa troje maloljetne djece i Ibrahimovom majkom. Ibrahim se ipak nada da će Mersud upisati srednju školu: „Kad bi općina bar plaćala mjesečnu autobusnu kartu (koja za relaciju Cazin-Liskovac iznosi 80 KM, op.a.), bilo bi lakše. To mi je najveći problem. Bilo bi mi žao da Mersud ostane na osam razreda kao što sam ja ostao. Na mom primjeru Mersud vidi da bez škole ne može ništa i on to shvaća, zato se i trudi da bude dobar učenik.“

Općina Cazin do sada nije subvencionirala mjesečne karte učenicima srednjih škola. Ako se takva praksa nastavi i iduće školske godine, jedina realna solucija za Mersuda da upiše srednju školu je da dobije besplatan smještaj u đačkom internatu Socijalno-pedagoške životne zajednice u Bihaću. Ova institucija pruža smještaj, ishranu i druge vidove podrške za djecu iz socijalno ugroženih porodica. Mersud će aplicirati na smještaj u internatu, no osim ograničenog broja mjesta problem je i što internat ne radi vikendom.  „Imamo rođake u Bihaću pa se nadamo da će kod njih moći boraviti dva dana sedmično. Ne znam da li će imati za kartu da svaki vikend dođe kući, ali hoće bar jednom mjesečno“, govori Ibrahim o planovima za svog sina.

Udžbenici, čija se cijena za jednu godinu srednje škole kreće između 150 i 210 KM, i mjesečna autobusna karta u iznosu od 50-100 KM mogu biti nepremostive prepreke za obrazovanje djece iz socijalno ugroženih porodica. Prema podacima Inicijative za pravično obrazovanje, u Bosni i Hercegovini nema mehanizma identifikacije djece koja se nalaze van obrazovnog sistema kao i praćenja, odnosno pružanja podrške djeci koja su pod rizikom od napuštanja obrazovanja. Više od 6.000 djece godišnje ne upiše i ne završi ni osnovno obrazovanje zbog siromaštva, udaljenosti od škole i drugih faktora, a preko 30% djece ne upiše srednje obrazovanje, dok ga oko 50% ne završi (od toga 58% žena odustaje od daljeg školovanja nakon završenog osnovnog obrazovanja ili ranije, a 37 % žena ima završenu samo srednju školsku spremu, u poređenju sa 56 % muškaraca). Također, u istraživanjima i izvještajima ove organizacije se navodi da djeca  iz siromašnijih područja Bosne i Hercegovine pokazuju lošije rezultate, imaju niži nivo znanja, i ne vladaju osnovnim činjenicama potrebnim za uspješno obrazovanje i život. Stipendiraju se uglavnom učenici koji imaju visok prosjek ocjena ili dobre rezultate na takmičenjima (koje djeca iz marginaliziranih grupa nisu mogla postići), sa malim izuzetkom stipendija obezbijeđenih za djecu, pripadnike i pripadnice romske nacionalne manjine.

Prema podacima Pedagoškog zavoda Unsko-sanskog kantona, u prošloj školskoj godini na području ovog kantona srednju školu je napustilo 269 učenika. U školskoj 2010/11 u svim općinama USK-a, sa izuzetkom Bihaća, upisano je manje učenika u srednju školu u odnosu na broj onih koji su završili osnovnu prethodne školske godine. Najkritičnija situacija je u Bosanskoj Krupi i Bužimu u kojima, sudeći po statističkim podacima, čak 25, odnosno 19% učenika koji su pohađali osmi razred 2010/11 nije upisalo srednju školu 2011/12 školske godine. U stvarnosti, taj broj je nešto manji s obzirom da dio učenika iz ovih općina upisuje srednju školu u drugim općinama, prvenstveno u Cazinu i Bihaću.

Ipak, zabrinjavajuća je činjenica da ukupno više od 400 djece u USK u prošloj školskoj godini nije upisalo ili je napustilo srednju školu. Najčešći uzrok tome je siromaštvo. Zbog nedostatka novca, uskraćeno im je temeljno ljudsko pravo na obrazovanje, garantovano brojnim konvencijama, koje je (između ostalih) potpisala i Bosna i Hercegovina. Ipak, materijalna podrška institucija vlasti je nedovoljna, ili je uopće i nema. Budžet USK-a za ovu školsku godinu izdvojiće 25.000 KM (?!) za pomoć učenicima/ama i studentima/cama iz socijalno ugroženih porodica. Azra Delić, stručna savjetnica u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta USKa, navodi da oni ne posjeduju službene podatke o broju djece koja su završila osnovnu školu a nisu bila u mogućnosti upisati srednju školu.

Istovremeno, Delić navodi da će se u ovom kantonu usvojiti zakonska obaveza srednjoškolskog obrazovanja od iduće školske godine. ’’Nastojat ćemo kroz budžet osigurati sredstva za provođenje ove zakonske odluke u smislu uvođenja beneficija za učenike/ce i uspostavljanje standarda koji već postoje u osnovnoj školi. Vlada USK i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta će nastojati i osiguraju značajnija sredstva za pomoć u nabavci udžbenika, te subvencionirati prijevoz učenika/ca.“

Roditelji Mersuda Nuhanovića kažu da im novi zakon neće značiti ništa ukoliko izostane materijalna podrška od strane “onih koji su zakon donijeli”. Bez uspostavljanja jasne strategije pomoći i pozitivne diskriminacije prema djeci iz siromašnih porodica, u Unsko-sanskom kantonu će i ove školske godine 400-tinjak djece poput Mersuda ostati uskraćeno za mogućnost pohađanja srednje škole, uprkos međunarodnim konvencijama koje im garantuju pravo na obrazovanje i kantonalnom zakonu koji ih na to obavezuje.

Ostavite komentar