Donesena prva pravnosnažna presuda u BiH za diskriminaciju prema LGBTI osobama

Kantonalni sud u Sarajevu donio je pravosnažnu presudu kojom je utvrđena diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika, javila je organizacija koja radi na unapređenju ljudskih prava LGBTI osoba i žena Sarajevski otvoreni centar (SOC) danas.

Presuda se odnosi na javni istup Samre Ćosović Hajdarević, koja je 2019. godine dok je bila zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo nakon najave prve Bh. povorke ponosa 2019. na Facebooku objavila status koji je, kako je navedeno iz SOC-a, između ostalog, sadržavao pozive na segregaciju, izolaciju i diskriminaciju LGBTIQ osoba.

Status je glasio: “Svako ima pravo na život kakav želi, tako isto imamo i mi svoje pravo da biramo s kim želimo da živimo. Želim da se ovakvi ljudi izoluju i sklone što dalje od naše djece i društva. Neka idu negdje drugo i prave sebi grad, državu, zakone i svoja prava koja im niko neće osporavati. Ali ovdje NE!”

SOC je, kako se dodaje, podnio tužbu protiv tadašnje zastupnice, tvrdeći da je svojim javnim istupom diskriminisala LGBTI osobe i poticala na mržnju. O ovom predmetu 2022. donesena je prvostepena presuda na Općinskom sudu u Sarajevu, nakon čega je tužena iskoristila pravo na žalbu, ali je ista odbačena kao neosnovana.

“Kantonalni sud je ovom presudom u cijelosti potvrdio stav prvostepenog suda te jasno naglasio da izjava koju je tužena dala 1.4.2019. godine predstavlja govor mržnje. U tom smislu Sud navodi da, iako Zakon o zabrani diskriminacije izričito ne koristi termin ‘govor mržnje’, isti ga definiše kroz dva oblika zabranjenog ponašanja: uznemiravanje i podsticanje na diskriminaciju”, kazala je advokatica Dženana Hadžiomerović.

Dodala je da ova presuda predstavlja važan iskorak u zaštiti ljudskih prava i snažnu poruku da se govor mržnje neće tolerisati.

“Vjerujem da će ohrabriti i druga udruženja i organizacije da koriste mehanizam kolektivnih tužbi kada je povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba, naročito pripadnika ranjivih i manjinskih grupa”, kazala je Hadžiomerović.

Iz SOC-a je istaknuto da ova presuda predstavlja prelomni trenutak za zaštitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini (BiH). Po prvi put, dodaje SOC, sud je potvrdio da su seksualna orijentacija, rodni identitet i spolne karakteristike stvarni i primjenjivi osnovi zaštite od diskriminacije. Istaknuto je i da je bilo potrebno skoro 17 godina da dođe do prve pravosnažne presude, iako su ovi osnovi uvedeni u Zakon o zabrani diskriminacije još 2009.

Iz SOC-a su podsjetili da u ovoj organizaciji vode više strateških parnica pred sudovima u BiH koje se odnose na ljudska prava LGBTI osoba. Takođe, dodaje se da u SOC-u smatraju da je ovaj slučaj dokaz da pravna zaštita postoji i da institucije mogu i moraju reagovati.

“Sloboda izražavanja jeste zaštićeno pravo, ali ona ne uključuje pravo na pozivanje na diskriminaciju i segregaciju. Javni govor, posebno govor političara i javnih osoba, nosi sa sobom odgovornost i ne smije služiti za dehumanizaciju i isključivanje bilo koje društvene skupine. Ova presuda potvrđuje značaj postojanja Zakona o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini i predstavlja mali, ali važan korak na dugom putu ka punoj primjeni standarda koje taj zakon propisuje“, rekao je Darko Pandurević iz SOC-a.