Nezadovoljavajuće stanje prava LGBTI osoba u BiH

Iz SOC-a navode da su trenutna prava LGBTI osoba u BiH najugroženija u bh. entitetu Republika Srpska.
Piše: 
Redakcija
Foto: 
Pixabay
Podijeli ovaj članak: 
Vezane teme: 

Analizirajući prava LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini (BiH) u posljednjih više od godinu dana, iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC) su saopštili kako je uočeno da se prava LGBTI osoba razlikuju u zavisnosti od teritorije, kao i da su ova prava najugroženija u bh. entitetu Republika Srpska (RS).

“U proteklih nešto više od godinu dana u entitetu Republika Srpska smo svjedočili organizovanom napadu huligana na aktiviste Bh. povorke ponosa u Banjaluci, niz primjera poticanja na nasilje i diskriminaciju LGBTI osoba od strane najviših funkcionera RS-a i javnih ličnosti, organizovanje grupa i nevladinih organizacija sa jasnom anti-rodnom agendom kao i najavama ukidanja ‘rodnog identiteta’ kao zabranjenog osnova u Krivičnom zakonu RS, te u drugim propisima”, saopšteno je iz SOC-a.

S druge strane, kako navode iz SOC-a, procesi u bh. entitetu Federacija BiH (FBiH) stagniraju. Iako postoje znakovi djelimične institucionalne otvorenosti za propise i politike koji se tiču ključnih pitanja ljudskih prava LGBTI osoba, činjenica je, ističu iz SOC-a, da se procesi odvijaju presporo i da nije došlo do značajnih promjena ni na jednom od ključnih pitanja kao što su: regulisanje istospolnih partnerstava, unapređenje zakonskog okvira za slobodu okupljanja u Kantonu Sarajevu, pristupačno zdravstvo i administrativna pitanja za transrodne osobe ili regulisan govor mržnje.

Kao pozitivne primjere koji se odnose na stanje LGBTI osobe u BiH, SOC navodi brzu i efikasnu reakciju tužilaštva u Kantonu Sarajevo u slučaju  tzv. “Grindr napada’”, odnosno nasilja nad više gej muškaraca zloupotrebom dejting mobilnih aplikacija.

Iz SOC-a ističu da je najznačajniji napredak ostvaren u Distriktu Brčko, kada je početkom ove godine Skupština Brčko distrikta izmjenama Krivičnog zakona uključila krivično djelo javnog izazivanja ili poticanja na mržnju na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

Među pozitivnim promjenama je, kako navode, i rad pojedinih državnih institucija za praćenje i promicanje Akcionog plana za unapređenje osnovnih sloboda i ljudskih prava LGBTI osoba u BiH donesenog na državnom nivou.

“Pozitivni iskorak u Brčko Distriktu treba služiti i kao primjer Vladi FBiH da reguliše govor mržnje kroz krivični zakon na način da proširi listu zabranjenih osnova koje će uključivati i seksualnu orijentaciju, rodni identitet i spolne karakteristike”, rekao je Darko Pandurević iz SOC-a.

Pandurević je dodao da u FBiH postoji razumijevanje pojedinih institucija o potrebi regulisanja istospolnih partnerstava ali da se taj proces odugovlači i traje “već šest godina bez naznake kada će biti gotov”. Regulisanjem istospolnih partnerstava u BiH, riješila bi se, kako tvrdi Pandurević, sistemska diskriminacija prema istospolnim parovima.

“Skrećem pažnju da je veliki broj slučajeva istospolnih parova pred sudovima u BiH i možemo očekivati da će pojedini doći i do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu ukoliko ne budu pozitivno riješeni na domaćim sudovima”, poručio je Pandurević.

Na osnovu prikupljenih informacija iz Rozog izvještaja u kojem se na godišnjem nivou predstavlja stanje ljudskih prava u BiH, iz SOC-a naglašavaju da će period koji slijedi obilježiti potreba za zajedničkim djelovanjem svih aktera koji se bave ljudskim pravima u BiH kako bi se zaustavili regresivni trendovi koji dobijaju sve više uticaja na javni život u BiH i ljudska prava LGBTI osoba.

Izvršna direktorica SOC-a Emina Bošnjak je rekla da su antirodni pokreti nešto novo u BiH, te da oni postoji u zemljama poput Poljske, Mađarske, Srbije i Hrvatske. Naglasila je da oni predstavljaju novu prijetnju rodnoj ravnopravnosti i pravima LGBTI osoba.

“Radi se o ozbiljnim, dobro finansiranim grupama koje zagovaraju kod političara i političarki da ne primjenjuju međunarodne pravne standarde, kao što je Istanbulska konvencija. Unatoč tome, BiH još uvijek ima priliku spriječiti infiltraciju ovih specifičnih narativa u širi društveni i politički diskurs o pravima žena i LGBTI osoba”, poručila je Bošnjak.

Poticanjem saradnje među političarima i aktivistima za ljudska prava, kako je istakla, “možemo aktivno raditi na zaštiti i unapređenju prava žena i LGBTI osoba”.

Na nezadovoljavajući položaj LGBTI osoba u BiH, Sarajevski otvoreni centar je ukazao prošle sedmice povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije, interfobije i transfobije koji se obilježava svakog 17. maja.

Ostavite komentar