Beskućnice u Evropi moraju postati vidljive

Beskućnice su posebno ugrožena i nevidljiva kategorija stanovništva u Evropskoj uniji, a istraživanja pokazuju da postoji povezanost između ženskog beskućništva i nasilja nad ženama.
Piše: 
Redakcija
Foto: 
Women Lobby
Podijeli ovaj članak: 
Krajem aprila ove godine, Evropski parlament objavio je Deklaraciju kojom se poziva na reduciranje beskućništva širom Evropske unije. Novim planom otvara se prilika da se konačno otvori pitanje specifičnosti ženskog beskućništva, poručuju nevladine organizacije.
 
Kako bi skrenuli pažnju na probleme s kojima se suočavaju beskućnice, Evropska federacija nacionalnih organizacija koje rade s beskućnicima i Evropski ženski lobi, objavili su prošli mjesec infografiku s informacijama o ženama i beskućništvu. Jedna od tri žene postala je beskućnica zbog nasilja u porodici, dok 60 posto žena ističe da je nasilje jedan od uzroka njihovog beskućništva, navodi se u infografici.
 
Infografika: FEANTSA i EWL
 
Kako bi njihovo beskućništvo bilo što manje zapaženo, žene radije spavaju u parkovima, željezničkim stanicama ili kod osoba koje ih žele ugostiti, nego što se prijavljuju u skloništa ili spavaju na ulici. Zbog toga je žensko beskućništvo "skrivena" forma beskućništva, i kao takvo često je zaboravljeno ili ignorisano.
 
Nerijetko, žene koje ostaju bez svojih domova, u puno su većem riziku da postanu žrtve silovanja, premlaćivanja i napada, ili da budu primorane na bavljenje prostitucijom ili na priključivanje uličnim bandama.
 
Neki od podataka upućuju na to da 44 posto beskućnica u Velikoj Britaniji zloupotrebljavaju alkohol. Njih 37 posto ima mentalne poteškoće, a 11 posto koristi narkotička sredstva. Čak 31 posto beskućnica u Velikoj Britaniji bile su silovane ili fizički napadnute. 
 
U Irskoj 92 posto beskućnica iskusilo je neki oblik fizičkog, seksualnog, financijskog ili psihičkog zlostavljanja. U Mađarskoj je 10 posto beskućnica bilo pretučeno, njih pet posto je silovano, i isto toliko je bilo prisiljeno da se priključi bandi.
 
U Sloveniji je 13 posto žena bilo silovano dok su bile beskućnice, 15 posto njih je pretučeno, 11 posto uhođeno, a osam posto je pretrpjelo pokušaj davljenja.
 
"Nijedna žena u 21. stoljeću ne bi trebala biti prisiljena na situaciju da mora bit beskućnica i izložena rodno zasnovanom nasilju. Okončanje beskućništva je realističan i dostižan politički cilj, ali će zahtijevati akciju i posvećenost zakonodavaca iz Evropske unije", poručuju iz ogranizacija FEANTSA i EWL.
Ostavite komentar