Žene se boje prijaviti diskriminaciju na poslu

Helsinški parlament građana Banja Luka predstavio je rezulate istraživanja o rodnoj diskriminaciji u oblasti rada u BiH.
Piše: 
Redakcija
Foto: 
Redakcija
Podijeli ovaj članak: 
Radnici i radnice u BiH ne znaju prepoznati rodno zasnovanu diskriminaciju, ne znaju kako i kome je prijaviti, a nadležne institucije ih ne uspijevaju evidentirati zbog neprilagođenog pravnog okvira u toj oblasti, pokazalo je istraživanje Helsinškog parlamenta građana Banja Luka.
 
Žene u BiH su podložnije rodno zasnovanoj diskriminaciji na poslu na osnovu dobi, etničke, religijske i političke pripadnosti, a slučajeve diskriminacije rijetko prijavljuju, rekla je Lejla Gačanica, autorica istraživanja tokom predstavljanja izvještaja u Sarajevu 17. maja.
 
"Kada govorimo o ravnopravnosti na tržištu rada u BiH podaci su vrlo poražavajući. Sve se to može vidjeti kroz brojke i, što je još važnije, kroz iskustva žena do kojih smo došli u istraživanju. Žene su diskriminisane prije svega zato što su žene, a onda imamo i druge zakonom zabranjene osnove diskriminacije poput rodnih identiteta i spolne orijentacije", istakla je Gačanica.
 
 
U mnogim slučajevima radnici i radnice ne prepoznaju diskriminaciju kada se desi, a žene se posebno boje da im niko neće vjerovati o rodno zasnovanom nasilju što je mogući razlog što ne traže zaštitu kada dođe do diskriminacije, pokazalo je ovo istraživanje. 
 
Procenat žena koje su se suočavale sa diskriminatornim pitanjima tokom intervjua za posao je veći nego kod muškaraca za pitanja o bračnom statusu, planiranju braka i djece, pokazuje istraživanje. 
 
"Najnepoželjnije" trudnice
 
Tokom razgovora za posao poslodavci ženama postavljaju pitanja koja se odnose na planiranje porodice, a u pojedinim slučajevima, tvrde izvori iz istraživanja, poslodavci zahtijevaju i uvjerenje o ljekarskom pregledu ne radi utvrđivanja zdravstvenog stanja već zbog trudnoće osobe koja je aplicirala za posao. Pri zapošljavanju od žena se često traži da potpišu izjavu da neće ostati trudne u narednih nekoliko godina. Primjeri ovakvih slučajeva nisu prijavljeni zato što su žene željele da dobiju te poslove, ali i zato što se na usmenim intervjuima za posao ne može spriječiti postavljanje zabranjenih pitanja. 
 
"Na razgovoru za posao postavljeno mi je pitanje planiram li biti majkom. Nakon čega je naglašeno da je 'nepisano pravilo kompanije' da nema djece bar tri godine od potpisivanja ugovora. Trenutno, neposredni rukovodilac žene u kolektivu naziva glupačama, seljankama i kvalifikuje nizom drugih neprijatnih imena koja nemaju veze sa njihovim kvalifikacijama", navela je jedna od ispitanica online ankete.
 
Izvori istraživanja su zaključili da su prava na trudnoću i majčinstvo 'najmanje poželjna' za poslodavce što je dodatno potvrđeno i odgovorima iz ankete u kojima su žene zaposlenice navele da su upozorene da "čuvaju posao i piju redovno antibebi pilule" ili im je zahtijevano da nadoknade poslodavcu naknadu plate isplaćene tokom porodiljskog odsustva, te da je napredovanje odbijeno ženama koje zatrudne. Više od polovine ispitanica su se pod pritiskom ranije vratile na posao, a neke od njih kažu da su nakon porodiljskog imale više odgovornosti i manje plate. 
 
S druge strane više od polovine anketiranih muškaraca smatra da bi im poslodavac dao plaćeni roditeljski dopust, a više od 90 posto njih kažu da su nakon odustva tretirani isto na poslu. 
 
Među nepoželjnim kategorijama se ubrajaju i žene s invaliditetom, ali i LGBTI populacija, posebno trans osobe koje su dvostruko diskriminisane na tržištu rada u BiH gdje njihov spol postaje sekundarni problem.
 
Tržište rada za LGBTI osobe je ograničeno pa su najčešće dio sive ekonomije, odnosno rade "na crno", pokazalo je ovo istraživanje.
 
Uobičajeno seksualno nasilje na poslu
 
Najmanje prijavljenih slučajeva se odnosi na seksualno uznemiravanje na poslu uprkos tome što je ova vrsta diskriminacije postala uobičajena, pokazalo je ovo istraživanje. Ipak o seksualnom uznemiravanju na poslu se rijetko govori, što se smatra posljedicom patrijarhata.
 
"Dekan fakulteta me seksualno uznemiravao i uslovljavao produženje ugovora. Ugovor mi nije produžen", navela je jedna od ispitanica ankete. 
 
Seksualno uznemiravanje na poslu kod žena izaziva sramotu, stid, a onda i šutnju bez obzira na to što to ostavlja posljedice na njihovo zdravlje, uključujući i teška pshička stanja, navedeno je u ovom istraživanju.
 
O psihološkoj i pravnoj pomoći za one koje pretrpe diskriminaciju se uopšte ne govori. Žrtve nemaju povjerenja u nadležne institucije što je rezultat malog broja prijava ovakvih slučajeva diskriminacije.
 
Zakonska prava
 
Žene su na sličan način diskriminisane na tržištu rada i u ostalim zemljama regiona. Za razliku od tih zemalja, BiH ima dobre zakone, ali se oni ne primjenjuju. 
 
"Trebamo početi primjenjivati zakone koje imamo, a određene institucije trebaju početi raditi svoj posao. Pri tome mislim na inspekcije rada koje se proglašavaju nenadležnim za oblast diskriminacije, kao što to čini i Agencija za mirno rješavanje sporova koja se takođe smatra nenadležnom za diskriminaciju na radu",  istakla je Gačanica.
 
Organizacije koje provode projekt "Rodna diskriminacija u oblasti rada u BiH" su Helsinški parlament  građana Banja Luka, Ženska mreža Kosova, Delegacija EU u BiH, Ombudsmen BiH i Agencija za ravnopravnost polova BiH su poručile da je rodna diskriminacija na tržištu rada globalni problem, te da je važno raditi na boljoj međusobnoj saradnji svih institucija sa ciljem smanjenja rodno zasnovane diskriminacije, ali i povećanja broja žena na tržištu rada koje trenutno čine 60 posto od ukupno nezaposlenih u BiH i da one trebaju biti jednako plaćene za iste poslove.
 
"Situacija je generalno loša na cijelom Zapadnom Balkanu. Prosjek zaposlenosti žena mnogo niži nego u zemljama Evropske unije”, rekao je u ime Delegacije EU u BiH, Gianluca Vannini.
 
Organizatori su poručili i da se entitetski zakoni BiH trebaju usaglasiti na državnom nivou i omogućiti pristup besplatne pravne pomoći za one kojima je to potrebno, a sve sa ciljem osnaživanja i pružanje podrške ženama na radnom tržištu u BiH.
 
Ovaj izvještaj je dio regionalne inicijative za rješavanje problema rodno zasnovane diskriminacije u zemljama zapadnog Balkana koju podržavaju Evropska unija i Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju. 
 
Kompletan izvještaj možete pogledati ovdje.
 
Ostavite komentar