Od 2009. godine pred sudovima u BiH našlo se tek 30-ak slučajeva diskriminacije. Predstavljamo vam najčešće osnove diskriminacije, oblasti u kojima se dešava i počinioce diskriminacije u BiH.
Kolektivna tužba u sistemu zaštite od diskriminacije u BiH: Ključni nedostaci pravnog okvira i prijedlozi rješenja je novi policy brief koji analizira institut kolektivne tužbe unutar postojećeg zakonodavnog okvira u BiH.
Osobe sa invaliditetom koje spadaju u kategoriju neratnih invalida su suočene i sa zakonskom diskriminacijom, jer su invaliditet stekli u “pogrešno vrijeme i na pogrešnom mjestu“.
Roditelji djece sa višestrukim smjetnjama iz Živinica pokrenuli su tužbu za diskriminaciju nakon što je kantonalna vlada ukinula subvencije za prevoz djece.
Djeca iz ruralnih sredina zbog neimaštine ostaju „funkcionalno nepismena“ iako znaju čitati i pisati. Osnovno obrazovanje danas nije dovoljno da bi učestvovali u raznim društvenim procesima.
Udruženje “Kali Sara – Romski informativni centar” je u saradnji sa partnerima proizveo niz izvještaja koji definišu obim i mjere rješavanja problema diskriminacije djece u osnovnim školama.
Vrhovni sud Federacije BiH odbacio drugostepenu presudu Općinskog suda u Mostaru, i potvrdio prvostepenu presudu koja jasno kaže: 2 škole pod 1 krovom predstavljaju etničku sagregaciju učenika i takva praksa mora biti ukinuta.
Blizu 30.000 porodica u BiH treba socijalno stambeno zbrinjavanje, a nakon majskih poplava taj broj je premašio 80.000. Model socijalnog stanovanja u BiH postoji, ali on uglavnom funkcioniše na lokalnom nivou.
Seferović je sa prijateljima otišao u lokalni kafić, ali nisu bili usluženi, jer su - Romi. Pokrenut je sudski proces i na kraju se utvrdilo da nije bilo diskriminacije. Čeka se konačna odluka Vrhovnog suda Federacije BiH.
Verica Srebro je slijepa osoba, osvajačica srebrne medalje na Evropskom atletskom prvenstvu u bacanju kugle. Već godinama zahtjeva pravo na Nacionalno sportsko priznanje - bez uspjeha.
